Zlato

Poll without page-refresh

Article on other languages:

	del.icio.us
	Digg
	Furl
	Reddit
	Rojo
	Add to OnlyWire

[Xe] 4f14 5d10 6s1

Periodni sustav elemenata

Osnovna svojstva

Kemijski element, Simbol, Atomski broj

Zlato, Au, 79

Kemijska skupina

prijelazni metali

Grupa, perioda, Blok

11, 6, d

Izgled

{{{izgled}}}

Gustoća¹

19300 kg/m³

Tvrdoća

2.5

Specifični toplinski kapacitet (c_p ili c_V)²

{{{specificni_toplinski_kapacitet}}} J mol^–1 K^–1

Talište

{{{taliste}}} °C

Vrelište³

{{{vreliste}}} °C

Toplina taljenja

{{{toplina_taljenja}}} kJ mol^-1

Toplina isparivanja

{{{toplina_isparivanja}}} kJ mol^-1

¹ pri standardnom tlaku i temperaturi
² pri konstantnom tlaku ili volumenu
³ pri standardnom tlaku

Atomska svojstva

Atomska masa

196.96655

Elektronska konfiguracija

[Xe] 4f14 5d10 6s1

Zlato je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Au, atomski (redni) broj mu je 79, a atomska masa mu iznosi 196.96655.

Zlato je prijelazni metal, zastupljeno u zemljinoj kori u količini od 1,1×10-3 ppm (en. parts per million, dijelova na milijun). Gotovo redovito je u čistom elementarnom stanju u vidu zrnaca ili listića unutar kvarcnih stijena ili kvarcnog pijeska koji nastaje trošenjem stijena. Grumen čistog samorodnog zlata od 120 kilograma je pronađen u Australiji 1869. godine.

Zlato ima znatnu specifičnu težinu, dosta visoku temperaturu topljenja i ključanja i srazmjerno malu tvrdoću. Tegljivost i kovnost zlata je izuzetno velika – od 1 grama zlata može se izvući žica dužine 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti listići ("zlatne folije") debljine do 0,0001 milimetara. Takvi listići su 500 puta tanji od čovječje dlake. Zlato je najkovaniji metal. Pored srebra i bakra, spada u najbolje provodnike električne struje i topline. Lako gradi legure, ne mijenja se na zraku. Zlato je slaboreaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijanju. Ne napada ga nijedna kiselina. Rastvara se samo u carskoj vodi, zato što ova sadrži Cl - jon koji stabilizira Au3+ jon pri stvaranju kompleksnog jona tetrahloro-auratne (III)-kiseline, HAuCl4. Sva rastvorne kemijske tvari zlata su otrovne.

U najstarije vrijeme, pa čak i u prošlom stoljeću, zlato se isključivo dobijalo iz zlatnih pijeska nastalog raspadanjem zlatnih stijena i naknadnim ispiranjem prirodnim vodama. Danas se znantan dio zlata dobija neposredno iz takvih stijena, koje se prethodno podvrgavaju drobljenju i mljevenju. Danas se to izvodi pomoću žive ili cijanidnim procesom.

Prvi od njih osniva se na stvaranju amalgama Au kada se živom osobitosti na u vodi rastvorenu rudu. Dobijeni amalgam podvrgava se zatim destilaciji, pri čemu živa predestilira, a zlato ostane u aparatu za destilaciju. Najveći nedostatak rada sa živom je nepotpuno izvlačenje zlata, jer se najsitniji njegovi djelići rđavo kvase živom i zato se ne amalgamišu.

Suprotno živinom procesu, cijanidni proces omogućava da se zlato praktično izvuče čak i iz najsiromašnijih stijena. Toga radi na samljevenu zlatnu stijenu ujedninjuje se u prisustvu vazduha vrlo razblaženim (0,03-0,2%) rastvorom natrij-cijan. Tada zlato prelazi u rastvor po reakciji 4Au + 8NaCN + 2H2O + O2 = 4Na[Au(CN)2]+4NaOH iz koga se može izdvojiti ujedinjenju metalnog cinka: 2Na[Au(CN)2] + Zn = Na2[Zn(CN)4] + 2Au Prečišćavanje na jedan ili drugi način dobijenog zlata od primjesa vrši se najčešće vrelom koncentriranom sumpornom kiselinom ili elektrolizom.

Zlato se obično koristi za izradu luksuznih predmeta i nakita, a u medicini za

koloidni rastvor zlata
Podloga za nacionalne valute

Kod primjene zlata za luksuzne predmete ono se legira sa drugim metalima, najčešće srebrom i bakrom. Često se količina zlata u predmetima izražava u karatima, koji predstavljaju maseni udio zlata u leguri prema 24-stupnjevitoj skali. To znači da se 14-karatno zlato sastoji od 14/24 mase zlata.

Periodni sustav elemenata