|
Article on other languages:
|
Ovaj vodič pojašnjava način izrade taksokvira, tablice u kojoj je izložena taksonomija skupine živih bića, korištenjem Predloška:Taksokvir. Osnovni obrazac čini:
{{Taksokvir | boja = ...
| naziv = ...
| regnum = ...
| phylum = ...
| classis = ...
| ordo = ...
| familia = ...
| genus = ...
| species = ...
}}
Jedini neophodni argumenti jesu naziv i boja.
Dodatni argumenti su proizvodljni. Za vrstu taksokvir može sadržavati dio u kojem se navodi potpuni dvojni naziv i autorstvo. Za to se koriste argumenti dvoimeno i dvoimeno_autorstvo. Za podvrste se slično postiže korištenjem argumenata troimeno i troimeno_autorstvo. | dvoimeno = '''''Rod vrsta''''' | dvoimeno_autorstvo = Autor, datum Skupine iznad stupnja vrste trebaju sadržavati popis podskupina. Za stvaranje popisa se koristi argument razdioba, koji se odvaja znakom <br/>, i razdioba_stupanj, koji kazuje kojeg su podskupine stupnja. Primjerice, za porodice će to biti redosljed: | razdioba_stupanj = Porodice | razdioba = [[Porodica1]]<br/> [[Porodica2]]<br/> [[Porodica3]] Kada je klasifikacija nestabilna ili prekratka da bi se ukazala potreba za sažetkom, popis treba zamijeniti komentarom (vidi tekst) ili potpuno ispustiti. U slučajevima kada bi popis nepotrebno produžio taksokvir, razdiobu navodimo unutar samog članka (za više od 20 podskupina), odnosno pišemo u zaseban članak (za više od 100 podskupina). Isticanje zadebljanjem i kurzivomUkošavanje teksta se vrši ručno. Samo se rod, vrsta, i podvrsta pri svakoj upotrebi moraju pisati u kurzivu, jer se radi o biološkom standardu! (Npr. govorimo o rodu Homo, vrsti Homo sapiens, i podvrsti Homo sapiens sapiens.)
Viši taksoni poput porodica se mogu ukošavati, no to se nastoji izbjeći, osim u slučaju virusa i drugih zaraznih čestica. Zadebljanje se obvezno koristi pri isticanju subjekta članka – posljednjeg taksona koji se navodi – i svih viših skupina koje sadrže samo taj takson. Argumenti naziv, dvoimeno, i troimeno se automatski zadebljavaju. U tijelu članka, naziv skupine valja istaknuti samo ako se nalazi u zaglavlju. BojaArgument boja se dodjeljuje ovisno o carstvu i mora se izraziti na engleskom jeziku:
Redom su istaknute roza, svjetlozelena, svjetloplava, oker, svjetlosiva i tamnosiva boja. Za carstvo ili domenu eukariota se koristi boja "#e0d0b0". Virusi ne pripadaju niti jednom carstvu, pa se za njih koristi boja "violet" (ljubičasta). Status zaštiteStatus zaštite se može uključiti po izboru; za brojne ga je vrste potrebno potražiti u IUCN–ovoj bazi ugroženih vrsta. Sadržan je pod argumentom status, koji označava odgovarajući kôd ili ime predloška. | status = kod | status = EX | izumrli = godina Poželjno je korištenje prve navedene sintakse s točno prepisanim kôdom, osim za izumrle skupine kod kojih se prikazuje i godina izumiranja. Dostupni su sljedeći predlošci:
Raspon fosilaKod skupina okamina (fosila) se unutar argumenta raspon_fosila može navesti raspon starosti slojeva. Npr. za skupinu iz Kambrija do Perma će to izgledati ovako:
{{Taksokvir | boja = ...
| naziv = ...
| raspon_fosila = [[Kambrij]] - [[Perm]]
...
Za skupine koje još uvijek postoje ili su nedavno izumrle, za drugo razdoblje treba navesti "Nedavno", a trenutni status unijeti unutar argumenta status. Za skupine koje su postojale kroz samo jedno razdoblje ne navodimo raspon. SlikeSliku se uvodi korištenjem argumenata slika i slika_širina, koje sadrže ime datoteke i širinu prikaza. Dodatni opis se postiže korištenjem argumenta slika_opis, koji služi kao tekst uz sliku. | slika = Nešto.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Opće ime]], , ''Znanstveni naziv'' Slike obično trebaju biti šire od 200px, budući da je to prethodno zadana širina taksokvira (preporučeno je 240px i 250px). Treba izbjegavati uže slike jer ostavljaju bijeli obrub. Pomoću parametra slika2 unutar taksokvira možete dodati i drugu sliku, no to činite rijetko i samo u slučaju vrlo dugog članka u kojem će taj izbor biti logičan. Ako članak govori o vrsti, a slika je tipični prikaz jedinke te vrste, nema potrebe za opisom, osim ako ne želite navesti spol jedinke s fotografije, mjesto na kojem je pronađena, autora ili izdanje. Ako članak govori o višem taksonu, navedite opće i znanstveno ime vrste na slici. Klasifikacija virusaSustav virusne klasifikacije ne prihvaća taksone iznad razine reda, već razlikuje sedam skupina virusa ovisno o nukleinskoj kiselini koju sadrže. Isti se unose pomoću argumenta skupina_virusa i rimskog broja od I do VII. Upotreba tog argumenta mijenja taksokvir sa "sistematika" na "klasifikacija virusa". | skupina_virusa = IV PoložajKao što je gore navedeno, položaj taksona ima oblik: | regnum = ... | phylum = ... | classis = ... | ordo = ... | familia = ... | genus = ... | species = ... Svaka stavka odgovara sadržanoj skupini, osim posljednje, koja označava razmatranu skupinu. Zapisi taksona koriste isključivo latinske nazive! Tako gore navedeno odgovara carstvu, koljenu, razredu, redu, porodici, rodu, i vrsti. Wikipoveznice stavke prema odgovarajućim člancima je, u svakoj prilici, preporučljivo pisati hrvatskim jezikom. Međustupnjevi su mogući, tako da je između razreda i reda dozvoljeno unijeti:
| classis = ... | subclassis = ... | superordo = ... | ordo = ... No oni bi se trebali koristiti samo ukoliko su općeprihvaćeni i daju predodžbu skupine o kojoj se govori. Uzmite, primjerice, u obzir taksokvir zdesna. Većini bi čitatelja i viši stupnjevi pružili dovoljno informacija, dok bi potporodica i tribus dali uvid u odnose između različitih dupina samo onima koje to više zanima. S druge strane, dodavanje jedinica poput domene Eukaryota, potkoljena Eutheria, nadreda Odontoceti itd. treba izbjegavati, jer nisu stabilni te će, ovisno o tome koliko je čitatelj upućen u biologiju, biti posve razumljivi ili skroz nejasni. Kad god je klasifikacija nepouzdana, valja izostaviti više stupnjeve. Nazivi vrsta i podvrsta se trebaju unijeti u obliku imenskih kratica – npr. H. sapiens, H. s. sapiens. Nije uputno koristiti samostojeće atribute. AutorstvoU slučaju vrsta (ili podvrsta) se u odjeljku dvojnog (ili trojnog) imena može dodijeliti i argument autorstvo. U suprotnom se autorstvo iznosi unutar odjeljka koji prikazuje taksonomski položaj. Autorstvo bi općenito valjalo navesti samo za takson o kojem se govori u članku. Ako tema članka obuhvaća i skupine više od one o kojoj se govori, treba sadržavati i popis tih autora, osim ako nisu isti. To će izgledati, redosljedom: | ordo = ... | ordo_autorstvo = Autor, godina No autorstvo ne dolazi u isključivo ovom obliku. Sljedeći primjeri oslikavaju različite dogovorne nazive, datume i sintkasu kod različitih carstava.
Autorstvo se u znanstvenim nazivima piše u obliku kratica, a u skladu s različitim standardima koji postoje posebno za biljke i za životinje. RazdiobaVeć je spomenuto da popis podskupina omogućava argument razdioba. Njega treba pratiti argument razdioba_stupanj, koji sadrži opis podskupina o kojima se radi - "Redovi", "Porodice", "Rodovi", itd.
Ponekad je u popisu prikladno prikazati veći broj razina klasifikacije, pa se skupine nižih razina pomiču udesno pomoću prefiksalnog znaka ili jednostavnog popisa. RaznolikostKod viših taksona, i taksona kod kojih opcija razdioba ne sadrži broj vrsta, može se koristiti argument raznolikost. Njega slijedi argument raznolikost_poveznica koji se povezuje na odgovarajuće stranice koje obično sadrže Popise... vrsta. | raznolikost_poveznica = Popis vrsta roda Quercus | raznolikost = 124 vrste Karte rasprostranjenostiNa kraj taksokvira se može postaviti karta rasprostranjenosti koju pronađete na zajedničkom poslužitelju. To činimo pomoću argumenata karta_raspon, karta_raspon_širina, i karta_raspon_opis, na isti način kao za sliku. | karta_raspon = Karta.jpg | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost ... SinonimiAko vrsta ima istoznačnice, može se koristiti argument sinonimi. To treba biti popis istoznačnica odvojenih znakom <br/>. | sinonimi = ''Rod1 vrsta1'' <small>Autorstvo1</small><br> ''Rod2 vrsta2'' <small>Autorstvo1</small> Tipična vrstaKada je poznata tipična vrsta (ili veća skupina) roda, mogu se koristiti argumenti tip_species i tip_species_autorstvo. U slučaju životinja je tipična vrsta izvorno dvojno ime s poveznicom na članak, bez autorstva u zagradama. | tip_species = | tip_species_autorstvo = Nesvrstani taksoniZa svaki veći takson od razine porodice do koljena, u taksokviru možete dodati unos nesvrstani_X koji će se pojaviti iznad stupnja X, npr.: | ordo = | nesvrstani_familia = | familia = Upotreba nesvrstanog taksona općenito označava vođenje kladističkom sistematikom. Preporuča se izbjegavanje ovog parametra nauštrb većih stupnjeva, jer se o sistematici može više reći u tijelu članka. Divizije i sekcijeOvi stupnjevi znače različito u zoologiji i u botanici. Botanika:
Zoologija:
Svi parametriOvaj odjeljak popisuje sve parametre redom kojim će se prikazivati u taksokviru. Nije poželjno da budu uključene sve navedene stavke!
{{Taksokvir
| boja
| naziv
| status
| raspon_fosila
| slika
| slika_širina
| slika_opis
| slika2
| slika2_širina
| slika2_opis
| skupina_virusa
| domena
| domena_autorstvo
| superregnum
| superregnum_autorstvo
| regnum
| regnum_autorstvo
| subregnum
| subregnum_autorstvo
| nesvrstani_phylum
| nesvrstani_phylum_autorstvo
| superdivisio
| superdivisio_autorstvo
| superphylum
| superphylum_autorstvo
| divisio
| divisio_autorstvo
| phylum
| phylum_autorstvo
| subdivisio
| subdivisio_autorstvo
| subphylum
| subphylum_autorstvo
| infraphylum
| infraphylum_autorstvo
| microphylum
| microphylum_autorstvo
| nanophylum
| nanophylum_autorstvo
| nesvrstani_classis
| nesvrstani_classis_autorstvo
| superclassis
| superclassis_autorstvo
| classis
| classis_autorstvo
| subclassis
| subclassis_autorstvo
| infraclassis
| infraclassis_autorstvo
| nesvrstani_ordo
| nesvrstani_ordo_autorstvo
| magnordo
| magnordo_autorstvo
| superordo
| superordo_autorstvo
| ordo
| ordo_autorstvo
| subordo
| subordo_autorstvo
| infraordo
| infraordo_autorstvo
| parvordo
| parvordo_autorstvo
| zoodivisio
| zoodivisio_autorstvo
| zoosectio
| zoosectio_autorstvo
| zoosubsectio
| zoosubsectio_autorstvo
| nesvrstani_familia
| nesvrstani_familia_autorstvo
| superfamilia
| superfamilia_autorstvo
| familia
| familia_autorstvo
| subfamilia
| subfamilia_autorstvo
| supertribus
| supertribus_autorstvo
| tribus
| tribus_autorstvo
| subtribus
| subtribus_autorstvo
| genus
| genus_autorstvo
| genus2
| genus2_autorstvo
| subgenus
| subgenus_autorstvo
| sectio
| sectio_autorstvo
| series
| series_autorstvo
| species_skupina
| species_skupina_autorstvo
| species_podskupina
| species_podskupina_autorstvo
| species_skup
| species_skup_autorstvo
| species
| species_autorstvo
| subspecies
| subspecies_autorstvo
| raznolikost
| raznolikost_poveznica
| dvoimeno
| dvoimeno_autorstvo
| troimeno
| troimeno_autorstvo
| tip_species
| tip_species_autorstvo
| karta_raspon
| karta_raspon_širina
| karta_raspon_opis
| dvoimeno2
| dvoimeno2_autorstvo
| karta_raspon2
| karta_raspon2_širina
| karta_raspon2_opis
| dvoimeno3
| dvoimeno3_autorstvo
| karta_raspon3
| karta_raspon3_širina
| karta_raspon3_opis
| dvoimeno4
| dvoimeno4_autorstvo
| karta_raspon4
| karta_raspon4_širina
| karta_raspon4_opis
| razdioba_stupanj
| razdioba
| sinonimi
}}
|
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.