Latvija

Latvija, često zvana i Letonija, je pribaltička europska država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, te Litvom na jugu. Na zapadu izlazi na Baltičko more.

U hrvatskim izvorima, pored oblika Letonija i Latvija, nailazimo i na oblik Latvijska.

Sadržaj

1 Povijest
2 Vlada
3 Administrativna podjela
4 Zemljopis
5 Gospodarstvo
6 Stanovništvo
7 Jezik
8 Kultura
9 Vanjske poveznice
- 9.1 Ostali projekti

Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Latvije

Latvijci su na teritorij svoje današnje domovine došli već u 2. tisućljeću p. n. e. U 12. stoljeću organizirali su prve države, ali su one nakon nepunog stoljeća postojanja pale pod vlast Njemačkog viteškog reda koji je pokrstio baltičke države i osnovao niz gradova s njemačkim doseljenicima. Međutim, nije bilo njemačke kolonizacije sela tako da je u gradovima prevladavalo njemačko, a u selima Latvijsko stanovništvo. U 15. stoljeću Poljska je preuzela većinu njemačkih posjeda, a u 17. stoljeću dio današnje Latvije zaposjela je Švedska. Početkom 18. stoljeća na ovaj prostor dolazi nova velesila čiji utjecaj traje gotovo do danas – Rusija. Krajem toga stoljeća pod njenom su vlašću bile obje povijesne pokrajine današnje Latvije: Livonija (sjeverno od rijeke Zapadna Dvina) i Kurlandija (južno i zapadno od Zapadne Dvine).

Težnje Latvijaca za neovisnošću ostvarile su se u razdoblju između dva svjetska rata, od 1918. do 1939. kada je Latvija bila samostalna. Latvijci se danas rado sjećaju tog vremena. No, već početkom Drugog svjetskog rata Latviju je okupirao Sovjetski Savez. Raspadom te države Latvija je od 21. kolovoza 1991. ponovo samostalna država. Zanimljivo je da je tu samostalnost vrlo brzo (6. rujna 1991.) priznala i službena Moskva.

Vlada

Nakon proglašenja Latvije nezavisnom državom, na njenom čelu je bio Anatolijs Gorbunovs koji je na vlast došao još 1988. godine. Danas, na čelu Latvije je predsjednica Vaira Vīķe-Freiberga. Važnije vladajuće Latvijske stranke su Demokratska radnička stranka Latvije, Nacionalni pokret za nezavisnost, Socijalno demokratska stranka Latvije, Latvijska Liberalna stranka i druge.

Izbori za Latvijski parlament, Saeima, održavaju se svake četiri godine. Od 1. svibnja 2004., Latvija je članica Europske unije. Nakon izbora 2007. godine pobijedio je Valdis Zatlers, koji će na dužnost stupiti u srpnju.

Administrativna podjela

Latvija je podijeljena na 26 upravnih jedinica, zvanih "rajons":

Aizkraukles rajons, Aluksnes rajons, Balvu rajons, Bauskas rajons, Cesu rajons, Daugavpils rajons, Dobeles rajons, Gulbenes rajons, Jekabpils rajons, Jelgava rajons, Kraslavas rajons, Kuldigas rajons, Liepaja rajons, Limbazu rajons, Ludzas rajons, Madonas rajons, Ogres rajons, Ogres rajons, Preilu rajons, Preilu rajons, Rezekne rajons, Riga rajons, Saldus rajons, Talsu rajons, Tukuma rajons, Valkas rajons, Valmieras rajons, Ventspils rajons

Sedam Latvijskih gradova imaju poseban status:

Zemljopis

Latvija ima povoljan položaj, smještena između ostale dvije Baltičke države predstavlja križanje puteva između juga i sjevera, te od Baltika prema istoku. Na zapadu, Latvija izlazi na Baltičko more koje ima jako bitnu ulogu za privredu i ekonomiju čitave države. Obale su slabo razvedene. Na sjeverozapadu se nalazi Riški zaljev koji je ime dobio po glavnom gradu države.

Latvija je pretežno ravničarska zemlja, te je reljef uglavnom jednoličan. Idući prema istoku, teren se malo uzdiže. Najviši vrh Latvije je Gaizinkalns visok svega 312 m.

Latvija ima mnogo jezera – oko 3000. Većinom su ledenjačka, a najviše ih je na jugoistoku i u priobalnoj nizini. Najveći vodotok je Zapadna Dvina (Latvijski Daugava) koja teče s Valdajske uzvisine, istog uzvišenja u Rusiji s kojega teku i Volga, Dnjepar i Lovat. Najveći grad je Riga, koji je ujedno i glavni grad države. Još neki važniji gradovi su Liepaja i Daugavpils. Liepaja je značajna zbog najvećeg baltičkog brodogradilišta, pa se ovaj grad često naziva i Latvijskim Liverpoolom. Poznata je i po svojoj glazbenoj tradiciji i koncertima.

Na klimu Latvije utječe više čimbenika; reljef, geografski položaj, otvorenost prema moru (blizina Atlantika) i dr. Zime su hladne, a ljeta umjereno topla. Prosječna godišnja temperatura izosi 26ºC.

Gospodarstvo

Latvija je u vrijeme SSSR, od baltičkih zemalja, najviše bila okrenuta industriji i to pretežno elektrotehničkoj i strojarskoj koje su proizvodile za potrebe sovjetske vojske. Raspadom Sovjetskog Saveza i odlaskom planskoga gospodarstva, pad su zabilježili svi privredni aspekti pa je standard osjetno pao. No već od 1994. prilike se znatno popravljaju – zbog širokih reformi i strane pomoći. Danas bruto društveni proizvod raste po stopi od dojmljivih 7.4% godišnje, a stopa nezaposlenosti iznosi relativno niskih 8.6% (2003.). Industrijska proizvodnja raste po stopi od čak 8% (2003.). Ipak, zbog višestruko većih primanja u zemljama Zapada velik broj mladih ljudi odlazi u inozemstvo na rad, od čega značajan dio u Irsku, pa bi Latvijci rekli da je "Dublin postao Latvijski grad".

Stanovništvo

Najbrojnije stanovništvo Latvije čine Latvijci, a značajnu ulogu imaju i Rusi koji čine gotovo trećinu stanovništva Latvije. Od ostalih naroda ovdje žive Bjelorusi, Litavci, Ukrajinci, Poljaci i dr.

Zbog prisutnosti Nijemaca tijekom povijesti, Latvijci se vjerski izjašnjavaju kao protestanti (po učenju Martina Luthera), odnosno katolici.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2005. godine u Latviji živi 2,259,673 osobe. Narodnosno:

Latvijci - 1,351,659 (59,8%)
Rusi - 634,953 (28,1%)
Bjelorusi - 85,380 (3,8%)
Poljaci - 55,527 (2,5%)
Ukrajinci - 54,764 (2,4%)
Litvanci - 29,918 (1,3%)
Židovi - 9,214 (0,4%)
Ostali - 38,258 (1,7%)

Jezik

Latvijski jezik spada u grupu baltičkih jezika i službeni je jezik u Latviji. Ipak, postoje nesuglasice. Dio ruske nacionalne manjine se ne slaže s učenjem latvijskog u školama, tvrdeći da je za vrijeme SSSR-a, u svim njegovim članicama, ruski bio službeni jezik. Bilo kako bilo, na ulicama se mogu čuti ljudi kako govore i latvijskim i ruskim jezikom. Latvijski je prilično zanimljiv jezik. Ima 33 glasa i abeceda mu je slična suvremenoj hrvatskoj. Postoje glasovi slični hrvatskim, ali se drukčije pišu, npr. glas koji se bilježi s Ķ odgovara hrvatskom Ć i sl.

U latvijskom jeziku može se naći i dosta tuđica iz njemačkog, švedskog i slavenskih jezika.

Zanimljivost je da u Latviji više ljudi govori Ruski (81%), nego Latvijski (79%).

Kultura

Bitan utjecaj na latvijsku kulturu imali su povijesni i društveni razlozi, što je najviše osjetno na arhitekturi građevina u većim gradovima, npr. u Rigi. Katedrale i crkve građene su u njemačkom stilu.

Kod glazbe, velika se pažnja posvećuje tradicionalnoj glazbi, ali ni moderna, zabavna glazba nije zapostavljena. Grad Liepaja, naziva se još i gradom rockera jer iz njega potječu najpoznatiji latvijski rockeri svih vremena: Fomins & Kleins, Livi i dr.

Vanjske poveznice

Turizam

Televizija

Glazba

Politika

Portal:Europa

Ostali projekti

	U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Latvija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Latvija
	U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Latvije

v • r • u Države u Europi

Samostalne države	Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar³⁾ • Crna Gora • Češka • Danska⁴⁾ • Estonija • Finska • Francuska⁴⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Kosovo ²⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska⁴⁾ • Norveška⁴⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal⁴⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska⁴⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo⁴⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji	Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države	Abhazija⁵⁾ (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)³⁾ • Južna Osetija⁵⁾ (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)³⁾

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji ²⁾ Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 52 država članica UN-a (studeni 2008.) ³⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom ⁴⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe ⁵⁾ priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve

v • r • u Europska Unija

Zemlje članice	Austrija • Belgija • Bugarska • Cipar • Češka • Danska • Estonija • Finska • Francuska • Grčka • Irska • Italija • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Malta • Nizozemska • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Švedska • Ujedinjeno Kraljevstvo

Kandidati	Hrvatska (status) • Makedonija (status) • Turska (status)

v • r • u Zapadnoeuropska unija

Države članice	Belgija • Francuska • Grčka • Italija • Luksemburg • Nizozemska • Njemačka • Portugal • Španjolska • Ujedinjeno Kraljevstvo

Pridružene države članice	Bugarska • Češka • Estonija • Island • Latvija • Litva • Mađarska • Norveška • Poljska • Rumunjska • Slovačka • Slovenija • Turska

Države promatračice	Austrija • Danska • Finska • Irska • Švedska

v • r • u NATO

Albanija • Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Hrvatska • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Latvija"

Kategorija: Latvija

Questions for article: latvijos kultūra, administratīvi teritoriālā iedalījuma jēdziens, basketbola vesture, demografija lenkija latvija, dolomitas vikipedija, hotel cėsių, hoteli u letoniji riga, kurzemes kultūras mantojumi, latvijas administratīvais iedalījums, latvijos miestas ogre, latvijos prezidento herbas

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.

IHS Europe: Infrared Heating Systems for Home and Business.