Francuski

Article on other languages:

del.icio.us del.icio.us
Digg Digg
Furl Furl
Reddit Reddit
Rojo Rojo
Add to OnlyWire
Francuski jezik
Français
Države
govorenja:		 Francuska, Belgija, Kanada, Švicarska i 47 drugih zemalja
Regije
govorenja:		 Uglavnom Zapadna Europa, Sjeverna Amerika i Afrika
Broj govornika: materinski jezik: 77 milijuna

uključujući strane govornike: 129 milijuna
Rang: 10.
Razredba: indoeuropski

 italički
  romanski
   zapadnoitalski
    galoromanski
     oïlski
      francuski
Službeni status
Služben u: Francuska, Kanada, Belgija, Švicarska, Luksemburg, Monako i mnogim bivšim francuskim i belgijskim kolonijama diljem svijeta (ukupno 30 država)
Regulatori: Académie française i Délégation générale à la langue française et aux langues de France (Francuska), Service de la langue française (Belgija), Office québécois de la langue française (Québec), te Visoki savjeti za francuski jezik Francuske, Belgije i Québeca
Jezični kôd
ISO 639-1: fr
ISO 639-2: fra (T) / fre (B)
SIL FRN
Vidi također: Jezik | Dodatak:Popis jezika
Francuski jezik u svijetu Légende:
Tamno plavo: materinji jezik ;
Plavo: administrativni jezik ;
Svijetloplavo: jezik kulture ;
Zeleno: frankofone manjine.

Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama . Njime se koristi 77 milijuna stanovnika na Zemlji kao prvim jezikom i 52 milijuna ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129 milijuna frankofona (prema procjeni iz 1999. godine) po brojnosti govornika francuski jezik deseti na svijetu.

Sadržaj

Mjesto francuskog jezika u svijetu

Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima (iza španjolskog i portugalskog), francuski jezik je i dalje, geopolitički gledano, najvažniji romanski jezik. I dok je još u 19. stoljeću (i na početku 20. stoljeća) uživao status glavnog svjetskog jezika, tijekom 20. stoljeća francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije. Međutim, osnivanjem i djelovanjem Međunarodne organizacije Frankofonije (L'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: Frankofonija), različitim vrstama suradnje Francuske i Belgije s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica Frankofonije i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi- poglavito zemlje Magreba, ali i druge, u kojima je francuski obično jedan od službenih jezika) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu primijetiti posve drukčija kretanja. Prema najnovijim podatcima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon engleskog). Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Europu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Oceaniju.

Kratak pregled francuske fonetike

Samoglasnici

Glas koji se čuje Kako se piše

[a]= a

[u]= ou

[i]= i, y

[o]= o, au, eau

[e]= è, ê, ai, ei (u principu e s kvačicom (osim é ))

[é]= (isto kao i e, samo su malo usta razvučenija, može se čitati isto kao i e) é, ed, ez, er (na kraju riječi, npr parler i parlez se izgovaraju [parlé ]

[ü]= (ili fućkajuće i), kaže se i, samo se skupe usne u krug kao da će se reći u

[ø]= (ili muklo e), englesko e u the= e (bez ikakve kvačice, osim kad je prvo slovo u riječi, tad se čita normalno), eu

[ö]= (ili muklo eu). Glas sličan hrvatskom poluglasu ugh, kada je netko zbunjen, kad se ne zna što je neko rekao, ugh = eu, œ, (npr. provocateur [provokat r]

a, o i ö imaju 2 verzije otvoreniju i zatvoreniju, ali se na to manje više ne obraća neka pažnja

Nazali u francuskom su samoglasnici koji ti se sastoje od kombinacije nekog samoglasnika +n ili m, s time da ti se n (ili m) pročita tiho, ili da se skoro uopće ne čita

Nazali

Glas koji se čuje Kako se piše

nazalno u (čita se a s zaobljenim usnama+ tiho n)= un, um

[ẽ] (a + tiho n)= ain, ein, aim, eim, in (općenito neki samoglasnik(ili ništa čak +in )

razlika između nazalno u i ẽ je nestala u govornom francuskom, tako da se oboje mogu pojednostaviti kao a + tiho n.


[õ] (o + tiho n)= on, om

[ã] (o s razvučenim ustima + tiho n)= an, en, am, em

razlika između [õ] i [ã] je da su kod prvog usne zaokružene, kao kod pravog o, a kod drugog razvučene kao u a, ali u brzom govoru se to neće opaziti.


ako je slučajno n ili m duplo npr. vienne onda ti glas nije nazal i čita se normalno [vjen] ako iza n ili m postoji drugi samoglasnik, glas nije nazal i čita se normalno npr. ananas [anana] glagoli u trećem licu prezenta dobivaju nastavak –ent, koji se uopće ne čita (iznimka)


Specijalne kombinacije

Glasovi koji se čuju Kako se pišu

[j]= i +samoglasnik (npr. ie=je)

[wi]= ou+i (npr. oui [wi])

[vi]= ui (npr. huit [vi])

[wa]= oi (npr. moi [mwa])

Kombinacija ay se čita kao ai+i dakle ej. Općenito y je kao 2 i (ali to nekada ne dođe do izražaja). Ako su na samoglasniku 2 točkice, kombinacija samoglasnika se ne čita, već se čitaju odvojeno, npr. noël [noel]

Suglasnici

Manje-više isti kao i hrvatski (s time da se h ne čita, te ima i još neke razlike)

Glas koji se čuje Kako se piše

[š]= ch

[k]= qu, k, c (uvijek osim ispred e & i)

[g]= g (uvijek osim ispred e & i)

[nj]= gn

[r] (malo se drugačije izgovara, vuče na rh) =r

[f]= f, ph

[s]= s, c sa cedillom (kvačicom ispod slova), c ispred e & i

[z]= s između samoglasnika, z

[ž]= j, g ispred e & i

dupla slova se čitaju kao i da je samo jedno napisano

Specijalne kombinacije

Glasovi koji se čuju Kako se pišu

[ej], [aj]= ail, eil, eille, aille, ille, il (npr. chandail [šandaj], vermeil [vrmej], grisaille [grisaj], viellard [vjejard], versailles [versaj], soleil [solej])

[s]= ss između samoglasnika [si], [se]= ti+on, ti+al, ti+el, ti+eux (npr. station [stasiõ], nation[nasiõ],démocratie[démokrasi], impartial[ãparsial], poteniel [potensiel],ambitieux [ãbisiöz]

[ks]= x (manje-više)

[gz]= x (među samoglasnicima) npr. example [egzãpl]

[s]= x (nekad)

Na kraju riječi koja ima više od jednog sloga zadnji suglasnik (osim ako nije c,r,f,l (englesko CaReFuL:) se ne čita. Ako sljedeća riječ počinje sa samoglasnikom (ili sa h) neki se suglasnici onda dodaju toj riječi, a riječi se spajaju. Npr, nous avons [nuzavõ] S time da vrijedi da glasovi na kraju riječi postaju

Glasovi na kraju riječi čitaju se kao

s= [z]

x= [z]

d= [t]

Regionalni oblici

Afrika

Amerika

Europa

Oceanija

Izvedeni jezici

Glavni članak: Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku

Posuđenice

Procijenjuje se da najmanje 13% francuskog jezika čine posuđenice (oko 4.200 riječi). 1.054 riječi su iz engleskog jezika, 707 iz talijanskog, 550 iz staronjemačkog, 481 iz starih galoromanskih jezika, 215 iz arapskog, 164 iz njemačkog, 160 iz keltskog, 159 iz španjolskog, 153 iz nizozemskog, 112 iz perzijskog i sanskrta, 101 iz raznih indijanskih jezika, 89 iz raznih azijskih jezika, 56 iz raznih afroazijskih jezika, 55 iz raznih slavenskih i baltičkih jezika i 144 iz raznih drugih jezika.

Osobine

Vrste riječi:
Padeži:
Brojevi:
Glagolska vremena:
Glagolska stanja:
Participi:
Glagolski vidovi:
Rod imenica:
Pomoćni glagoli:
Načini:

  • Izvor : Henriette Walter, Gérard Walter, Dictionnaire des mots d'origine étrangère, 1998.
Službeni jezici Ujedinjenih naroda

arapski • kineski • engleski • francuski • ruski • španjolski

Izvor: Službena stranica UN-a

 
Službeni jezici Europske unije

bugarski • češki • danski • engleski • estonski • finski • francuski • grčki • irski • latvijski • litavski • mađarski • malteški • nizozemski • njemački • poljski • portugalski • rumunjski • slovački • slovenski • španjolski • švedski • talijanski

Izvor: Službena stranica EU
Vidjeti još: Nazivi EU na raznim jezicima

 
Romanski jezici (47 jezika)

aragonski • aromunski • asturleonski • dalmatski • emilijano-romanjolo • estremadurski jezik • fala • francuski • frankoprovansalski jezik • furlanski • galicijski • galurski • gaskonjski • istriotski • istrorumunjski • judeofrancuski • judeošpanjolski jezik (ladino) • judeotalijanski • kajunski • kampidanski • katalonski • korzički • ladinski • langedoški jezik • ligurski • limuzinski • logudorski • lombardski • loreto-ucayali španjolski • meglenski • mirandski • mozarapski • napolitansko-kalabreški • overnjanski • pijemntski • pikardijski • portugalski • provansalski • romanš • rumunjski • sasarski • shuadit (judeoprovansalski) • sicilijanski • španjolski (kastiljski) • talijanski • valonski • venecijanski.


Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuski_jezik"

More about Francuski: ski franc, słownik francuski, jezyk francuski, francuski recnik, francuski kulturni centar,

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.