|
Article on other languages:
|
Aluminij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Al, atomski (redni) broj mu je 13, a atomska masa mu iznosi 26,9815386(13).
Osnovna svojstvaSrebrno-bijeli sjajan metalni element koji pripada grupi 3 (prije IIIB) periodnog sustava elemenata. Aluminij je je treći najobilniji element u zemljinoj kori (8,1% težinski), iza kisika i silicija. Usprkos tome, nije bio izoliran u elementarnom stanju sve do 1825. godine (H. C. Ørsted). Talište mu je pri 660 °C, a vrelište pri 2519 °C. Sam metal je jako reaktivan, ali je zaštićen tankim prozirnim slojem oksida, koji brzo nastaje na zraku. Aluminij i njegov oksid su amfoterni. Stariji hrvatski naziv za njega je glinik. DobivanjeMetal se dobiva iz pročišćenog boksita (Al2O3) elektrolizom; najvažniji procesi koriste Hall-Heroult-ovu ćeliju, a razvijaju se i druge elektrolitne metode (obrada boksita s klorom i elektroliza rastopljenog klorida). Čisti aluminij je mekan i kovan, a čvrstoća mu se može povećati mehaničkom obradom. LegureProizvodi se velik broj legura koje obično uključuju bakar, mangan, silicij, cink i magnezij. Poznatije slitine: PrimjenaMala težina, čvrstoća (kada je u legurama), otpornost na koroziju i električna vodljivost (62% vodljivosti bakra) čine ga pogodnim za različite uporabe, kao što su proizvodnja vozila i aviona, građevine (okviri prozora i vrata) i nadzemni električni kabeli. SpojeviNeki njegovi spojevi su poludrago kamenje: rubin, safir, smaragd.
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.